среда, 29. април 2009.

Slavko Perovic, Dnevnik, 31. Decembar 2008.


Strasni i neumorni istraživač crnogorske dijaspore, pionir u ovoj oblasti i nadahnuti, daroviti pjesnik Gordan Stojović (Virtuelni prepjev uskršnjeg poklona, Podgorica 2007, Jumedia mont d.o.o.) poklonio nam je u izdanju „Matice crnogorske“ 2006-te knjigu pod naslovom „Crnogorsko ogledalo“ koja predstavlja izbor tekstova Nikole Petanovića objavljenih u njegovom časopisu Montenegrin miror kojeg je, o sopstvenom ruhu i kruhu, pokrenuo 1927. na engleskom jeziku u San Francisku. Da li ste nekada čuli za Nikolu Petanovića i za pomenuti časopis? Ja nikada, ali nakon čitanja ove nevelike knjižice, ostao sam dirnut i neizmjerno ponosan na priču koja je sačuvana između korica ove knjige, a koja bi, da nije bilo Gordana Stojovića, vjerovatno zauvijek ostala zaboravljena na nekoj od polica ogromne i neopisivo značajne biblioteke Stanford univerziteta iz San Franciska. Stojović, opet, zahvaljuje za knjigu jednom Kubancu, Horhe Maćadu, zaposleniku Huver instituta, koji se, vjerovatno, kroz Stojovićeve priče, u Crnu Goru zaljubio, i godinama tragajući, sistematski faksirao Stojoviću sve što je nalazio o Crnoj Gori. Ova priča o jednom Maćadu i jednom Stojoviću, posebna je u tome kako istina nadahnjuje i povezuje ljude različitih kultura i rasa , sa različitih strana svijeta, dirljiva sama po sebi na isti onaj način kao što je dirljiva truba jednog Antonija Sandovala.
Na mene je priča o Nikoli Petanoviću ostavila neizbrisiv pečat i predstavlja jednu od potvrda kakvi su, nekada, bili pojedini Crnogorci, koliko su iskonski, duboko, čojski i sojski voljeli, cijenili i poštovali svoju domovinu i sve njene ljude, koliko su imali sluha da prepoznaju njenu staru, duboku, hiljadugodišnju melodiju. A onda je, jednoga dana, sve stalo, razlozi su brojni… Neki od tih razloga mogu se nazrijeti u redovima Nikole Petanovića, Crnogorci su odgurnuli sebe same žureći da se pronađu negdje drugo, vjerujući u priče da negdje tamo, iza ćoška, na njih čeka kao Bogom dane, Sreća i Slava, zaboravljajući da je sreća samo na jednom mjestu, u čovjeku samome i njegovim vrijednostima, i niđe drugo…
Sa dvadeset godina Petanović stiže u Ameriku, Bjut Montana, Crnci i Crnogorci, rudarska okna… Uz pomoć svoga brata Mitra i ostalih članova crnogorske zajednice, stiče visoko obrazovanje, što je prava rijetkost među ondašnjim crnogorskiim iseljeništvom. Odlazi u San Francisko, ne prihvata da je sa 1918-tom njegova domovina Crna Gora nestala sa karte Svijeta i da je to Kraj, pokreće 1927-me godine časopis Montenegro mirror na engleskom jeziku, časopis koji treba da promoviše želju Crnogoraca za državnom obnovom njihove domovine za koju Petanović smatra da je okupirana od strane Srbije, i ukaže na stvarne razloge njenog istorijskog sloma.
Sa druge strane, Petanović vodi kampanju među američkim Crnogorcima i Crnogorcima uopšte da uče i nauče engleski jezik, jer samo tako mogu postati korisnici ogormnih mogućnosti koje se pred njima otvaraju za njihov pravedan zahtjev, tu u samoj Americi, za obnovom crnogorske državnosti, što je od najvećeg značaja, jer Petanović predviđa Americi status vodeće nacije svijeta. Ne zalaže se za oružanu borbu u Crnoj Gori, nego za referendum pod nadzorom međunarodne zajednice!
Ideja je da njegov časopis vrši edukaciju i probudi interes uticajnih Amerikanaca za Crnu Goru, onih koji se bave kulturom, umjetnošću, politikom i biznisom. I pored nadljudskih napora koje je uložio u pokretanje časopisa, Petanovićev projekat je doživio slom zbog malodušnosti i raznih opravdanja onog dijela Crnogoraca koji su bili za obnovu crnogorske državnosti, pod uslovom da je neko drugi donese. Kao da je i onda, već odnio prevagu mentalitet crnogorski, kako drugi treba da prinese sve na tacnu, a onda da se, uz neobavezno ćaskanje, kao na pokajanju ili svadbi, beskonačno raspravlja o kvalitetu prinesenog, bez sopstvenog učešća i rizika ha, ha, ovo mi je poznato… Tek u nekolike rečenice ovom knjigom odbljeskuje i može se do zaljubljibvanja naslutiti veličanstveni lik Mileve Gvozdenović, Petanovićeve iskrene prijateljice, inače unuke Marka Miljanova. Ja se u ovom trenutku sjećam Milice Gvozdenović koja nam je, svakog mjeseca, donosila bocu domaće lozove rakije i svoju donaciju koja je uvijek premašivala dogovorenu članarinu. Premalo je bilo onih koji su slijedili njen primejr, a opravdanjima nikad kraja…
Sa nekoliko citata, budući uvjeren da je i duh Nikole Petanovića bio prisutan u onoj cetinjskoj noći osnivanja Liberalnog saveza, želim vam blagoslovene novogodišnje i božićne praznike:
(Povodom prvog broja časopisa Montenegrin mirror): … šaljemo naš prvi broj raznim klubovima i institucijama, nadajući se podršci. U budućnosti će zavisiti od naše finasijske sposobnosti da li ćemo moći slati naš magazin… (str. 9)
Gospodstvo i viteštvo su vrline koje posjeduju svi istinski sinovi Crne Gore (…) Učenje engleskog jezika od strane Crnogoraca kako bi bili u stanju da zauzmu aktivnu ulogu u međusobnom poslovanju, životu, povjerenju među kulturnim narodima svijeta. (str. 11)
… dok je gospodin Plamenac (Jovan, bivši predsjednik kraljevske vlade, učesnik božićne pobune, pisac Memoranduma o stanju upućenog Ligi naroda, moja primjedba) izdao sam sebe i napravio sporazum sa beogradskom vladom da napusti borbu za nezavisnost Crne Gore i obavezao se da prima penziju iz Srbije. (str. 15)
… naša asocijacija nije političko tijelo već istinski izraz crnogorskih aspiracija, inspirisanih američkom slobodom i tradicijama… (str. 16)
… američka sporost i indiferentnost (razlozi, moja primjedba) leže u monotonom životu i modernom konformizmu koje čine život i stvari manje interesantnim nego što jesu… (str. 17)
Naša voljena Crna Gora, znana kao balkanska Sparta, izgubila je svoju nezavisnost i slobodu zbog grešaka svoje đece i političkog uticaja koji je Srbija vršila zbog svoje dominacije nad slovenskim narodima na Balkanu. (str. 18)
Ako će sloboda ikada više doći za Crnu Goru, ona mora doći na isti način kao i u prošlosti, od strane samih Crnogoraca. (str. 20)
Da li znate zašto je naš nacionalni apostol, Vladika i Pjesnik, umro prije četrdesete? Zato što njegov narod nije mogao da razumije njegovo jevanđelje i neki Crnogorci bi ga izdali u svim njegovim poduhvatima, nijesu cijenili plemenito žrtvovanje koje je učinio za svoju državu. (str. 26.)
Bez obzira na sve, crnogorska ljubav, ljubav prema našim planinama biće vodilja u mom radu sve do trenutka kada budem zadovoljan da se udaljim od vas i da vam se više nikada ne vratim. (str. 26)
… da se naš lovćenski genije vrati (…) pozvao bi ne samo Crnogorce, nego i sve Srbe i sve čestite Južne Slovene u sveti rat protiv korupcije i političke reakcije koja pustoši i uništava njegovu zemlju. Red pod nasiljem. Ujedno ljudi i fukara. Grdna mješavina… (str. 28)
Potrebno nam je najmanje 500 pretplatnika (…) da podrže ovu publikaciju (…) jedan od najtežih zadataka je zainteresovati prosječne Crnogorce za nove stvari i ubijediti ih da su one od koristi za njih. (str. 31)
Potičemo do slavnog naroda koji je živio prije mnogo vjekova (…) Naša Duklja, prijestionica starih i mjesto rođenja loze zlatnih kraljeva još može da svjedoči pred sudom istorije da smo rezultat uspješne mješavine najhrabrijih i najumnijih predstavnika dva naroda. (str. 33 )
Dali smo dobar primjer etičkoj kulturi i doprinosimo ljepšem izgledu čovječanstva. (str. 34 )
Lišili su nas naše slavne nezavisnosti i naše domovine nema na karti Evrope. Priznajemo da su mnogi naši zemljaci prilično odgovorni za to, ali neko je stajao iza njih… (str. 35 )
… pravi Crnogorac nosi svoju zemlju u duši i vrlinama, Crna Gora je neuništiva. (str. 45)
Domovina ne umire na bojnom polju nego u ljudskim grudima (…) Mi smo vjerovali da Bog čuva Crnu Goru i dok smo tako vjerovali Bog je uistinu i jest čuvao. Bog čuva svakoga ko čistim rukama od njega traži.
Život bez slobode nije vrijedan za ljude i narod bez ponosa ili narod koji dozvoli da mu se ponos uništi, nije vrijedan poštovanja, pa ni opstanka. (str. 52)
Oni sada (Beograd, moja primjedba) podižu penzije nekim Crnogorcima da bi držali jezik za zubima. (str. 56)
Država je negdje potrebna radi sigurnosti i zaštite od spoljnih nasrtaja; negdje je vazal druge, veće države, a negdje je firma izvjesne bande bezobraznih političara… (str. 69)
Crnogorcima do srca prinosimo (…) da pomognete (finasijski, primjedba moja) svoj zvanični organ „Crnogorsko ogledalo“ (…) da nu vi u Bjut Montanu i u Detroit, Mičigen, da nu stara mu majka, vi ste najveće dvije crnogorske kolonije i možete dosta učinjeti… (str. 80)
Puna sloboda i nezavisnost na referendumu za crnogorski narod bi trebali da budu njihova buduća nacionalna sudbina. (str. 97)
Mnogi su nam rekli ovako: „Oh, kakve koristi od toga, sve je pošlo do đavola.“ (str. 112)
Crna Gora mora biti ili slobodna ili zatrta. (str. 112.)
Sloveni na balkanskom poluostrvu su uspjeli da se zatvore iza granica sopstvenih država, ali nijesu uspjeli da stvore novi poredak i pobude novu civilizaciju na Balkanu, što Balkanu očajnički treba. (str. 118.)
Godine 1923. Petar (sin kralja Nikole) postao je podanik Srbije i njenog kralja koji ga je promovisao u generala i obezbijedio mu mjesečnu platu od 150 funti sterlinga. (str. 123.)
Jedino onđe đe nema pravde, đe se istina ne priznaje i sloboda ne obožava, nikogović prednjači. (str. 131)
Danilo (prestolonasljednik, sin kralja Nikole) koliko smo informisani, prima priličnu sumu novaca iz Srbije… (str. 185)
Pravi odani Crnogorci su svi kao članovi jedne porodice i vjeruju jedan drugome na riječ, na to su se oslanjali vijekovima (str. 112)
Nikola Petanović je bio i pjesnik, pisao je i drame. U teškim materijalnim uslovima umro je u San Francisku 1932. Njegov stih As a free man /once more/ I will see Cetinje, još nadahnjuje…

недеља, 26. април 2009.

RELIGIJA


Proslava 1200. godina od prenosa mošti Svetog Tripuna
Montenegrina Team


-Vjerski sinkretizam: Alahovi hrišćani
Dr Olga Zirojević


-Krsno ime kod Albanaca
Marko Miljanov


-Crkve u Crnoj Gori
Prof. dr Šerbo Rastoder i dr Živko M. Andrijašević


-Možemo smatrati da je naziv Crnogorska Crkva biozvaničan naziv
Dr Živko M. Andrijašević


-Vjerske slobode u Crnoj Gori
Boro Milović


-Natpis o osnivanju crkve svetog Stefana na otoku Gospeod milosrdja u Tivatskom zalivu (IX vijek)



-Barska nadbiskupija i barski nadbiskupi
Prof.dr Šerbo Rastoder i Dr Živko M. Andrijašević


-Neki problemi položaja i uloge crkve i crkvene organizacije u Crnoj Gori (Osvrti na stanje u XVIII, XIX i na početku XX vijeka)
prof. dr. Petar Stojanović


-Crnogorska pravoslavna crkva i crnogorski jezik u enciklopediji "Britannica" iz 1911.god.
Nenad Stevović


-Husein-pašina džamija u Pljevljima
Niko Martinović


-Cetinjski manastir na Ćipuru
Niko Martinović


-Katedrala svetog Tripuna u Kotoru
Niko Martinović


-Položaj i uloga crkve u Crnoj Gori nakon Njegoševe smrti
Novak Ražnatović


-Crkve i manastiri u općini budvanskoj (I dio)
M. S. Crnogorčević


-Crkve i manastiri u općini budvanskoj (II dio)
M. S. Crnogorčević


-Crnogorska pravoslavna crkva
Sreten Zeković


-Razgovor Valtazara Bogišića i Nićifora Dučića o CPC



-Pregršt dokaza da je crnogorska pravoslavna crkva bila autokefalna
Novak Adžić


-Crnogorska pravoslavna crkva u doba dinastije Petrović Njegoš
Novak Adžić


-Hrišćanstvo u Crnoj Gori od početka do Crnojevića
Danilo Radojević


-Istina o crnogorskoj pravoslavnoj crkvi
Branko L. Šoć


-Rumija je kultno mjesto, na kome se nalazi prastari sakralni objekat - tumul plemena Labeata
Stevo Vučinić


-Izložba euharistija u Kotoru
Nikola Dončić


-Crkva Svetog Nikole, Donje Ledenice
Katarina Nikolić


-Andreacijeva povelja o izgradnji crkve Sv. Tripuna iz 809. godine
D. Farlati - J. Coleti


-Legenda o čudnom svecu
Vasko Radusinović


-Bijela kamilavka



-Ikonopis manastira Gradište
Lucija Đurašković


-Crkva Santa Marija "IN PUNTA" u budvanskom starom gradu
Lucija Đurašković


-Crkva Rize Bogorodice kod Bijele
Lucija Đurašković


-Rezidencijalne crkve Dukljanske episkopije - arhiepiskopije
Branislav Borozan


-Blaženi knez Vladimir
Ivan Jovović


-Povijest Dukljansko - Barske Nadbiskupije
Ivan Jovović


-Pola vijeka od smrti nadbiskupa dr Nikole Dobrečića
Ivan Jovović


-Barski nadbiskupi - kao pisci
Milenko Ratković


-Svi crnogorski sveci
Balša Brković


-Konkordat sa Crnom Gorom i politika Svete stolice prema Istoku
Frančesko Kakamo


-Ustav Svetog Sinoda u knjazevini Crnoj Gori



-Iz istorije Crnogorske pravoslavne crkve



-Čestitka artiohijskog patrijaha kralju Nikoli



-Vjeronauka i međukonfesionalni odnosi u Crnoj Gori od 1945 - 1965.g.
Mr Zvezdan Folic


-Socijalni sastav svestenstva u Crnoj Gori 1957. godine
Mr Zvezdan Folic


-Izbor crnogorsko - primorskog mitropolita 1961. godine
Mr Zvezdan Folić

ANTROPOLOGIJA


NAZIV
Autor





Škrinje
Ljiljana Đurišić


Prezimena u Crnoj Gori
Dejan Arsić


Crnogorska imena
Ivan Gajević


U susret Hajdarelezu
Ajdin Rakić


Lokalno i globalno u etnicitetu: primjer Crne Gore
Boro Milović


Žene srednjovjekovnog Kotora
Dr Lenka Blehova Čelebić


Njegošev portret naslikan u Kini
Lucija Jelušić Đurašević


Vjerovanja i običaji u Crnoj Gori u vezi sa rođenjem
Tatjana Rajković


Virdžina - žena koje nema
Predrag Šarčević


Svadbarski običaji
Vasilije Mujo Spasojević


Bauo - škrinja paštrovska
Spomen dom "Reževići"


Tradicionalna manifestacija "Peraška Fašinada"
Nada Jeknić


Lični subjektivitet crnogorske žene u XVIII, XIX i XX v.
Petar Stojanović


Srodnički odnosi i politika u dinastiji Petrović Njegoš
Milica Nikolić


Tradicionalna manifestacija "Dani mimoze" u H. Novom
Nada Jeknić


Crnogorska narodna nošnja



Tradicionalna manifestacija "Fešta kamelija" u Stolivu
Nada Jeknić


Gostoprimstvo, pijanstvo, preljuba kod Crnogoraca
Vuk Karadžić


Ljudske rase
Iz njemačke enciklopedije


Prilog tumačenjima nastanka etnonima Srbi
Marijan Mašo Miljić


Krvna osveta kod Crnogoraca
Vuk Karadžić


Irci i Crnogorci
Novak Adžić


O kultu Ivana Crnojevića
Vuk Karadžić


O tretmanu krađe u Crnoj Gori i Srbiji
Vuk Karadžić


O Crnogorcima i Primorcima
Vuk Karadžić


O srpskim i crnogorskim prezimenima
Vuk Karadžić


Što mi ti je da mi ti je
Dr Novo Vujošević


O prosjačenju i o pozajmljivanju novca u Crnoj Gori
Vuk Karadžić


Antropološko biće Crnogoraca
Božina Ivanović


O etnogenezi Crnogoraca
Špiro Kulišić


Muslimani/Bošnjaci u Crnoj Gori
Dr Branislav Kovačević


Bjelopavlići - ljudi i događaji
Milan - Miloš Brajović


Stari grad Kotor i njegov uticaj na identitet Kotorana
Milica Nikolić


Uticaj uvođenja marke na stvaranje crnogorskog identiteta
Milica Nikolić

http://www.mnmuseum.org/Bosnjacko/Muslimanski Kulturni Krug

DEKLARCIJA O NEZAVISNOSTI


Podgorica 03. jun 2006. godine.

Polazeći od viševjekovne državne nezavisnosti i međunarodnog priznanja Knjaževine Crne Gore na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine; Na osnovu slobodno izražene volje građana na referendumu o državno- pravnom statusu Republike Crne Gore odžanom 21. maja 2006. godine, a koji je sproveden u skladu sa medjunarodnim standardima i u saradnji sa Evropskom Unijom; Iskazujući posvećenost održavanju i promovisanju međunarodnog mira i stabilnosti, potvrđujući spremnost da poštuje princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država, zalažući se za rješavanje međunarodnih sporova mirnim spredstvima, promovišući prijateljske odnose i saradnju sa svim zemljama na ravnopravnim osnovama; Na osnovu Odluku o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore i člana 81. tačka 2, Ustava Republike Crne Gore; Skupština Republike Crne Gore, na sjednici održanoj 3. juna 2006. godine donosi:

D E K L A R A C I J U NEZAVISNE REPUBLIKE CRNE GORE

1. Republika Crna Gora, nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, nastaviće da se izgradjuje kao građanska država, multinacionalno, multietničko, multikulturno i viševjersko društvo, zasnovana na poštovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava, prava manjina, principima parlamentarne demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije što će se unaprijediti donošenjem novog Ustava Republike Crne Gore. 2. Polazeći od obnovljene državne nezavisnosti, Republika Crna Gora: - Prihvatajući principe utvrdjene dokumentima Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i drugih medjunarodnih organizacija, pokrenuće postupak za punopravno članstvo u njima; - Prihvata i preuzeće prava i obaveze koji proističu iz dosadašnjeg aranžmana sa Evropskom unijom, Ujedinjenim nacijama, Savjetom Evrope i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju i drugim medjunarodnim organizacijama, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u skladu sa njenim pravnim poretkom, pružajući punu podršku radu njihovih agencija i predstavništava na svojoj teritoriji; - Potvrdjuje kao strateški prioritet ubrzano integrisanje u Evropsku uniju i odlučna je da nastavi efikasno ispunjavanje uslova i zahtjeva sadržanih u Kopenhaškim kriterijumima i Procesu stabilizacije i pridruživanja; - Čvrsto je opredijeljena da pristupi evropskim i evroatlanskim-NATO bezbjednosnim strukturama i da nastavi da doprinosi učvršćivanju regionalne stabilnosti i bezbjednosti; - Posvećena daljem napredaku u procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, spremna je da ispunjava obaveze koje proizilaze iz članstva; - Nastaviće i unaprijedi postojeću saradnju sa medjunarodnim finansijskim institucijama i pokrenuti postupak za regulisanje samostalnog članstva; - Poštovaće principe međunarodnog prava, odluke Međunarodnog suda pravde i odlučna je da nastavi punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. 3. Republika Crna Gora će na principima medjunarodnog prava uspostaviti i razvijati bilateralne odnose sa drugim državama, prihvatajući prava i obaveze iz dosadašnjih aranžmana i nastaviti sa aktivnom politikom dobrosusjedstva i regionalne saradnje. 4. Potvrđujući dobre namjere, Republika Crna Gora iskazuje poseban interes i punu spremnost da sa Republikom Srbijom, riješi dosadašnja medjusobna prava i obaveze i da razvija dobre i prijateljske medjudržavne odnose. 5. Deklaracija će se objaviti u »Službenom listu Republike Crne Gore«.

PREDSJEDNIK Ranko Krivokapić
PLEMENA I BRATSTVA





-Bratstvo Aligrudić iz Zete
Aligrudić Predrag - Živko

-Drekalovići - porijeklo, vojvoda Drekale
Marko Miljanov

-Crnogorsko pleme Ćeklići, bratstvo Gvozdenovići
Dr Đuro Batrićević

-Vaso, Kraso, Pipo, Ozro, Oto, Bijeli Pavle, pleme Ceklin
Marko Miljanov

-Crnogorsko pleme Trebješani
Nikola Vujačić

-Crnogorsko pleme Lješnjani (Vukčevići) - Lješanska nahija


-Bratstvo Duletići - Lanac
Vlado Duletić

-Banjani - najmlađe crnogorsko pleme
Željko Vukmirović

-Crnogorsko pleme Paštrovići
Milenko Ratković

-Babološki i neistorijski prikaz Crne Gore u plemenskoj monografiji Rovca - Bulatovići
Milorad S. Bulatović

-Istorijska bilješka - "Montenegrini di Zusse"


-Crnogorsko pleme Cuce, o sebi i drugima
Mr Branko Krivokapić

-Crnogorsko pleme Vasojevići, korijeni i prapreci


-Bjelopavlići - ljudi i događaji
Milan-Miloš Brajović

-Saga o Kučima
Miodrag M. Marović

-Prva pohara plemena Kuča
Ilija Braković

-Bratonožići
Marko Miljanov








VRH







GRADOVI I PODRUČJA





-Pristan - grad kojeg nema (I dio; II dio; III dio; IV dio; V dio; VI dio; VII dio; VIII dio)
grupa autora

-Ulcinj (istorija starog grada)
Marijana Vukčević

-Polica kod Berana
Prof Dušan Vuletić

-Ljetopis Budve
Krsto Ivanović








VRH







DRUGI O CRNOGORCIMA





-Pjer Marž (1912), francuski publicist: Crna Gora i Crnogorci


-Holandski putopisac Henri Van Der Mandere (1913) kazuje o Crnogorcima


-Ne mogu se udaviti oni koji su bili lavovi na Jadranu
Branislav Borilović

-Puškin, Triber i Tenison o Crnoj Gori (U ogledalu drugih II)
Niko Martinović

-Volter o Crnogorcima 1785.g.


-Belgijski kralj oduševljen Crnogorcima


-Crna Gora - Biografski zapisi III - U ogledalu drugih I
Niko Martinović

-Rekli su o Crnoj Gori i Crnogorcima
Dr Cvetko Pavlović

-Italijansko - Crnogorski slučaj
Đulio Vinjoli

-Crna Gora - zločin Mirovne konferencije
Whitney Warren

-Ruski agent u kraljevini Crnoj Gori
N. M. Potapov

-Crnogorci su demokratski, još više aristokratski narod
Džojs Keri

-Ruska pomoć hercegovackim izbjeglicama u Crnoj Gori
Nina I. Hitrova

-Josef Holeček o samoizjašnjavanju Crnogoraca
Josef Holeček

-Njegoš privatno kad se nije bavio ideologijom
Ljuba Nenadović

-Posjeta knjaza Nikole britanskoj kraljici Viktoriji
Robert J. KENNEDY

-Crnogorci u Rusiji u drugoj polovini 18 vijeka
Nina I. Hitrova

-Stjepan Anibal Zanović - avanturista 18 stoljeća
Pavel - Pavle Rovinski

-Opis balkanskih krajeva i naroda
Martin Segon

-Montenegro zemlja ratnika
Roj Trevor

-O Crnogorcima
Ficroj Meklejn

-Crnom Gorom
Pavle Rovinski

-Opis kotorskog okruga
Pavle Rovinski

-Crna Gora u češkim putopisima
Radovan Popović
RNA GORA U DRUGOM SVJETSKOM RATU





-Božidar Žugić - Sa Durmitora u legendu
Vasko Radusinović

-Ivan Milutinović Milutin, čovjek i ratnik
Pavle Ljumović

-Osnovni podaci o zločinima Pavla Đurišića
Dr Radoje Pajović

-Što je istina o Petrovdanskom saboru 12. jula 1941.g. na Cetinju
Novak Adžić

-Veljko Vlahović - čovjek koji je Crnu Goru nosio u sebi
Radoje Pajović

-Ram za nesvakidašnju sliku: Radosava Krdžić iz Mašnice kod Murine
R. Deletić

-Savezničko bombardovanje Crne Gore 1943. i 1944. godine I dio, II dio, III dio, IV dio
Prof. dr Branislav Kovačević

-O Crnogorcima
Ficroj Meklejn

-Trinaesti jul Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda


-Ljubo Čupić


-Federalisti i komunisti od saradnje do razlaza
Blažo Marković

-Četiri sata pakla


-Mrtvi ne zbore
Branko N. Filipović

-Povodom knjige "Mrtvi ne zbore"
Prof. dr Dušan Vučeković

-Smrt legendarnog Gojka Kruške


-Jedan događaj iz vremena okupacije Cetinja


-Paklena vatra oko Vezirovog mosta


-"Lijeve greške" - drugo ime za zločin
Dragutin Papović

-Smriječno u vihoru Drugog svjetskog rata
Prof dr Božidar Tadić

-Otuđenje kulturnih dobara iz Crne Gore
Stanko Roganović





VRH







CRNA GORA OD 1945. GODINE




-Zapisi iz Rusije - 1945 - 1957.
Miroslav Luketić

-Tragom tridesetogodišnjeg jubileja pruge Beograd - Bar: Priča o zaboravljenim herojima iz Lutova
Budo Simonović

-Jedan pogled na "Događanje naroda" i politički prevrat u Crnoj Gori 1988 - 1989.g.
Ilija Despotović i Boško Đukić

-Rad crnogorske komisije za utvrđivanje ratnih zločina, tokom drugog svjetskog rata (1945 - 1947)
Dragutin Papović

-Blažo Jovanović - istorijska ličnost
Akademik Branislav Kovačević

-Mauzolej na Lovćenu
Dr Bogić Vraneš

-Povodom godišnjice smrti Veljka Milatovića
Radivoje Brajović

-Moje viđenje Tita
Vidoje Žarković





VRH







CRNA GORA OD 1990. GODINE





-Pjesnik s potjernice
Jevrem Brković

-Dvije decenije od početka "antibirokratske revolucije"
Branko N. Filipović

-Zazuzdavanje ludog vjetra
Danilo Burzan

-Ispovijest Novaka Kilibarde
Prof dr Novak Kilibarda

-Ja i Amfilohije
Prof dr Novak Kilibarda

-Trinaest godina od rata za mir
Branko Vojičić

-Istina o deportaciji bosanskih izbjeglica
Ćazim Lukač

-Sto godina robije
Šeki Radončić

-Tajni ratovi u tajnoj policiji
Šeki Radončić

-Velika tajna dubrovačke operacije
Veseljko Koprivica

-Pravila ćutanja
Momir Bulatović





VRH

CRNA GORA U PRVOM SVJETSKOM RATU





-Crnogorski oficir Andrija Bakić u ruskoj armiji
Igor Kosić

-Janko Vukotić, od crnogorskog vojskovođe do ađutanta kralja Aleksandra
Novak Adžić

-Srbijanski agenti u Crnoj Gori 1914. i 1915. godine
Stevan Bajković

-Srpskim dezerterima (iz 1915) spomenik
Radoje Bojović

-Kako se uticalo na opredjeljivanje Crnogoraca u ratu 1914-18.g.
Novica Rakočević

-Jedini krstaš barjak na Solunskom frontu
Marko Đurov Ivanović

-Ruski agent u kraljevini Crnoj Gori
N. M. Potapov

-Boj na Mojkovcu
Pavle Ljumović

-Mojkovačka bitka - crnogorska Troja
Marijan Miljić

-Milo od Crne Gore: Kako su izdali moju domovinu
princ Milo Petrović

-Stradanje crnogorskih dobrovoljaca na Badnji dan 1916. godine


-Devedeset godina od katastrofe pod Medovom
Blažo Sredanović

-Serdar Janko Vukotić i kapitulacija Crne Gore
Pero Slijepčević

-Odmetanje đenerala Radomira Vešovića
Radoš Jelić

-Živojin Mišić: Teritoriju koju je nasa vojska okupirala
Dr Radoslav Rotković





VRH




CRNA GORA IZMEĐU PRVOG I DRUGOG SVJETSKOG RATA





-Stanko Dragojević - Ličnost za pamćenje
Husein Tuzović

-Crnogorsko pitanje
Dr Jožef Bajza

-O podgoričkoj "Zeti" i njenom uredniku
Akademik Branislav Kovačević

-Posljednji dani kralja Nikole
Tanja Knežević Perišić

-Okupacija Crne Gore nakon Podgoričke skupštine sa stanovišta međunarodnog prava
Prof. dr Gavro Perazić

-Kako su i zašto saveznici spriječili povratak kralja Nikole u Crnu Goru
Časopis Istorijski zapisi iz 1988.g.

-Podgorička skupština (I dio), (II dio), (III dio), (IV dio), (V dio)
Radio Televizija Crne Gore

-Podgorička skupština
Akademik Mijat Šuković

-Podgorička skupština
pripremio Niko Martinović

-Politički raskol i oružani sukob u Crnoj Gori od 1919 - 1929. godine
Tanja Knežević Perišić

-Reagovanje na prisajedinjenje Crne Gore Srbiji
Branislav Borilović

-Uloga Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore


-Crna Gora - zločin Mirovne konferencije
Whitney Warren

-Italijansko - Crnogorski slučaj
Đulio Vinjoli

-Porodični korijeni Džona Plamenca
Dr Branislav Marović

-Izjava o abdikaciji prestolonasljednika Danila
Dr Šerbo Rastoder

-Kosovski mit u projekcijama srpske pravoslavne crkve
Mr Zvezdan Folić

-Crna Gora u egzilu
Dr Šerbo Rastoder

-Petrovići u egzilu - suton jedne dinastije
Dr Šerbo Rastoder

-Crna Gora i Crnogorci u "Novoj Evropi"
Dr Branislav Kovačević i Marijan - Mašo Miljić

-Političke stranke i životna pitanja Crne Gore 1918-1929
Dr Šerbo Rastoder

-Žarko Marinović, student u aleji velikana
Dr Đuro Batrićević

-Đoko Bastać, svjedok "Krvavog Belvedera iz 1936"


-Crnogorska privreda između dva svjetska rata
Dr Branislav Marović

-Ko bi se 1918 izjasnio kao Crnogorac isao je u zatvor


-Kako je uništavana Crna Gora
Gojko Samardžić

-Naredba broj 1. od 23. oktobra 1918. godine


-Aleksandar Devin i politička propaganda izbjegličke vlade kralja Nikole
Mr Slavica Ratković - Kosić

-Crnogorci nadživjeli špansku golgotu
Ivan Matović





VRH




BOŽIĆNI USTANAK 1919. GODINE I DOGAĐAJI U VEZI NJEGA





-Božićni ustanak crnogorskog naroda 1919. godine pod vođstvom komandira Krsta Zrnova Popovića
Novak Adžić

-Princ Milo Petrović od Crne Gore
Blažo Sredanović

-Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića


-General Krsto Zrnov Popović
Novak Adžić

-Vojvoda Božo Petrović
Novak Adžić

-Brigadir Šćepan Mijušković
Novak Adžić

-Zločin nad familjom Petra Zvicera
Novak Adžić

-Kapetan Đuro Drašković
Novak Adžić

-Komandir Mato Todorović
Novak Adžić

-Vođe Ilija Lakićević, Blagoje Vičić i Marko Miljanić
Novak Adžić

-Vođe Pavle, Živko i Milisav Vukićevići
Novak Adžić

-Crnogorski junak Savo Raspopović
Novak Adžić

-Crnogorski komita iz Rovaca Miko Vlahović
Novak Adžić

-Crnogorski oficir i komitski vojvoda Majo Vujović
Novak Adžić

-Crnogorski oficiri i komiti Petar, Panto, Radovan i Miloš Savović iz Pipera
Novak Adžić

-Divizijar Milutin Vučinić
Novak Adžić

-Zatvorenici u Podgorici zbog učestvovanja u Božićnjom ustanku


-Izvještaj Mila Plamenca o situaciji u, od Srbije okupiranoj Crnoj Gori
Novak Adžić

-Rasprava u britanskom parlamentu 1920. o stanju u Crnoj Gori
Preveo i priredio: Dragan Vugdelić

-Beogradski list "Radnik" 1925. god. objavljuje


-Zenica je grobnica crnogorskih odmetnika
List "Radni narod" 1928.

-Crnogorsko/Srpsko savezništvo i suparništvo
Budimir Dragović

-Krvava misija Milana Kalabića u Crnoj Gori
Vlado Mićunović